Zahtjev za obavljanje tehničkog pregleda vozila Tehnički pregled vozila se obavlja na zahtjev stranke koja je dužna voditelju stanice tehničkog pregleda na stanici priložiti:
a) dokumente koje je izdala nadležna institucija i koji svjedoče o vlasništvu i tehničkim karakteristikama vozila ili njegovih pojedinih sklopova uređaja (npr.: Saobraćajna dozvola, Potvrda o registraciji, a ukoliko je došlo do promjene tehničkih podataka o vozilu i atest vozila), a za oldtimer vozila, uz zahtjev se prilaže i identifikacijska isprava za oldtimer.
b) dokaz o izvršenoj uplati za uslugu tehničkog pregleda.
TOK TEHNIČKOG PREGLEDA VOZILA Tehnički pregled se sastoji od identifikacije, vizuelnog pregleda i pregleda uz korištenje propisanih uređaja i opreme u stanici tehničkog pregleda. Tehnički pregled se obavlja bez bitnog mehaničarskog rastavljanja dijelova vozila, a obavlja se u potpunosti (do kraja), kako bi se evidentirale sve eventualne neispravnosti na vozilu.
Identifikacija vozila Za svako vozilo koje se pojavi u stanici radi obavljanja tehničkog pregleda, vrši se identificiranje vozila, tako što se vrši upoređivanje broja šasije (VIN), broja motora i registarskih tablica koji su na vozilu, sa istim koji se nalaze u dokumentaciji vozila. Za vozila pogonjena gasom kontrolor detektorom gasa utvrđuje nepropusnost uređaja za gas, i to prije ulaska u objekat stanice tehničkog pregleda. Ako se utvrdi da podaci u dokumentaciji vozila ne odgovaraju stvarnim podacima vozila, tehnički pregled se neće obaviti a vozilo će se uputiti na utvrđivanje tehničkih karakteristika kod institucije ovlaštene za certificiranje vozila. Po dobijanju certifikata od ove institucije, stanica za tehnički pregled će ponovo obaviti tehnički pregled vozila i izdati potvrdu o tehničkoj ispravnosti vozila prema odredbama Pravilnika o tehničkim pregledima vozila i na istoj obavezno označiti polje “Promjena tehničkih podataka”. Ako se osnovano posumnja da su podaci na vozilu ili u dokumentima o vozilu prepravljeni, a vozilo je tehnički ispravno, u eTP se unosi naznaka da se radi o vozilu sa sumnjivim podacima te kratko obrazloženje podataka koji su sumnjivi. Za vozilo koje nema utisnut broj šasije ili taj broj nije utisnut na pločici proizvođača vozila, tehnički pregled vozila može se ovjeriti samo ako se prethodno utisnu brojevi od strane ovlaštene institucije i za to izda odgovarajući certifikat.
Vizuelni pregled vozila Vizuelnim pregledom vozila kontrolor tehničke ispravnosti vozila na stanici tehničkog pregleda utvrđuje stanje: a) karoserije vozila; b) pneumatika (guma); c) staklenih površina (šajbi, stakala, svjetala); d) boje vozila. Kontrolor tehničke ispravnosti vozila pregleda i utvrđuje da li vozilo ima sve propisane oznake, jesu li one pravilno postavljene, dobro pričvršćene i ispravne, odnosno da li su oštećene i prljave u tolikoj mjeri da je narušen njihov funkcionalni i estetski izgled, te vrši provjeru registarskih tablica.
Pregled uz korištenje uređaja i opreme Nakon vizuelnog pregleda vozila slijedi kontrola ispravnog funkcionisanja pojedinih sistema na vozilu, koristeći uređaje i opremu na stanici tehničkog pregleda. Na stanici za tehnički pregled vozila su
obavezni uređaji:
a) za kontrolu kočnog sistema vozila sa:
1) valjcima kojima se istovremeno mjeri sila kočenja na obodu točka kod motornih i priključnih vozila i utvrđuje posebno za lijevu i desnu stranu iste osovine, sa ugrađenim vagama;
2) dinamometrom za mjerenje sile pritiskanja na papučicu radne i pomoćne kočnice;
3) mjernim uređajima za mjerenje pritiska vazduha u kočnim instalacijama vazdušnih kočnica (samo za teška vozila);
4) uređaji za mjerenje usporenja vozila na poligonu (samo za stanice koje imaju ovlaštenje za obavljanje tehničkog pregleda vozila za koja se tehnički pregled ne može obaviti na tehnološkoj liniji).
b) regloskop s ugrađenim svjetlomjerom koji omogućava utvrđivanje podešenosti kratkih i dugih svjetala i mjerenje intenziteta svjetlosti. Regloskop mora biti postavljen na nivelisano postolje sa ugrađenom vizirnom napravom;
c) za kontrolu emisije izduvnih gasova:
1) za mjerenje zatamnjenosti izduvnih gasova dizel motora koji mora imati programsku opremu za vođenje ispitivanja i mogućnost ispisivanja rezultata mjerenja;
2) za mjerenje sastava (koncentracije) izduvnih gasova (CO, HC, NOX, CO2) benzinskih motora koji mora imati programsku opremu za vođenje ispitivanja i mogućnost ispisivanja rezultata mjerenja;
d) manometar za kontrolu pritiska vazduha u pneumaticima;
e) fonometar za mjerenje buke vozila i jačine zvuka sirene vozila;
f) uređaj koji se spaja s elektronskim sistemom vozila (uređaj za OBD dijagnostiku).
U
obaveznu opremu na stanici za tehnički pregled vozila spadaju:
a) nagazna ploča za kontrolu usmjerenosti točka;
b) indikator kvaliteta ili stanja kočne tečnosti ili uređaj za mjerenje tačke isparavanja kočne tečnosti;
c) kanalska dizalica;
d) razvlačilica;
e) kompresor (ili priključak na kompresorsku stanicu);
f) uglomjer za mjerenje slobodnog hoda točka upravljača kojim se može tačno utvrditi svaki pojedinačni stepen ugla zakretanja;
g) uglomjer za mjerenje nagiba priključka punjenja gasa na rezervoaru za gas;
h) pomično mjerilo za mjerenje dubine šare gaznog sloja pneumatika ili dubinomjer;
i) uređaj za kontrolu spajanja električne instalacije između vučnih i priključnih vozila;
j) hronometar;
k) metar ili metarsku traku minimalne dužine 25 m;
l) indeks (etalon) osnovnih boja;
m) za odvođenje izduvnih gasova koji mora biti postavljen uz svaku tehnološku liniju (ili prostor između njih tako da se može upotrebljavati na više tehnoloških linija);
n) za kontrolu nepropusnosti gasne instalacije (detektor gasa);
o) za ispitivanje amortizera za laka vozila8;
p) za kontrolu oštećenja prednjeg vjetrobranskog stakla;
r) za kontrolu providnosti stakala9;
s) optički čitač bar-koda vozila, povezan sa JIS10;
t) minimalno dva klinasta podmetača za točkove vozila;
u) sitni automehaničarski alat;
v) stručnu literaturu, zbirku važećih propisa, procedure za pregled vozila usklađene sa propisima kojima je regulisan način obavljanja tehničkog pregleda koji su na snazi i katalog sa masama praznih vozila,
z) priključak za telefonsku liniju.
Pored prethodno navedene opreme, stanice za tehnički pregled mogu imati i:
a) opremu za simuliranje osovinskog opterećenja vozila koja se ispituju;
b) posebnu tehnološku liniju za ispitivanje tehničke ispravnosti motocikala;
c) uređaj za kontrolu najveće brzine motocikla sa kontinuiranom promjenom brzine.
Obzirom da je raspored uređaja i oprema na svakoj stanici tehničkog pregleda različit, to će i redoslijed radnji prilikom provjere tehničke ispravnosti vozila time biti uslovljen.
Kao što se može vidjeti iz same liste prethodno navedenih uređaja i opreme na stanici tehničkog pregleda, ovaj posao zahtijeva veoma veliko znanje i uvježbanost kontrolora tehničke ispravnosti vozila. Naime, prema provedenoj analizi u toku 2009. i 2010. godine o vremenu potrebnom za obavljanje tehničkog pregleda putničkog automobila na velikom broju stanica tehničkih pregleda vozila u Federaciji Bosne i Hercegovine potrebno je oko 23 minute. Prilikom obavljanja tehničkog pregleda vozila koje je opremljeno dijelovima i uređajima koji nisu obavezni na vozilu, ali isti utiču na sigurnost saobraćaja na cesti, kontrolor je dužan provjeriti ispravno funkcioniranje i takvih uređaja. Dodatno, svi uređaji i oprema na vozilu koje je proizvođač vozila ugradio moraju biti ispravni i ispravno funkcionisati. Mnogi vlasnici vozila diskutuju sa stručnim osobljem na stanici tehničkog pregleda, o tome šta ”rade” njihovom vozilu (zašto daju toliki gas, zašto toliko pritišću kočnicu, što je problem ako sam na vozilo postavio šire ili veće gume od dozvoljenih, zašto mi ne daju tamne folije na staklima) i zbog čega je njihovo vozilo tehnički neispravno, kada ”super” koči. Još uvijek su kočioni sistemi (radna, pomoćna i parkirna kočnica) najvećim uzrokom tehničke neispravnosti prilikom tehničkog pregleda vozila u Federaciji Bosne i Hercegovine. U nastavku slijede neka zakonska ograničenja kojih se moraju pridržavati stanice tehničkih pregleda pri donošenju ocjene, da li je određeni sistem na vozilu tehnički ispravan ili ne.
SASTAV I OBOJENOST IZDUVNIH GASOVA NA MOTORNIM VOZILIMA Sastav i obojenost izduvnih gasova na motornim vozilima definisan je u PRAVILNIKU O ISPITIVANJU IZDUVNIH GASOVA MOTORNIH VOZILA (EKO test) U STANICAMA ZA TEHNIČKI PREGLED VOZILA (Službene novine FBiH, broj 102/16) i u Poglavlju VIII, PRAVILNIKA O DIMENZIJAMA, UKUPNOJ MASI I OSOVINSKOM OPTEREĆENJU VOZILA, O UREĐAJIMA I OPREMI KOJU MORAJU DA IMAJU VOZILA I O OSNOVNIM USLOVIMA KOJE MORAJU DA ISPUNJAVAJU UREĐAJI I OPREMA U SAOBRAĆAJU NA PUTEVIMA (Službeni glasnik BiH, broj 23/07, 54/07, 101/12, 26/19 i 83/20).
Obzirom da se razlikuju granične vrijednosti emisije izduvnih gasova navedene u pravilniku na nivou Federacije BiH od onih koje su navedene na nivou BiH, nadležno ministarstvo za rad stanica tehničkih pregleda vozila u Federaciji BiH, tj. Federalno ministarstvo prometa i komunikacija je 30.12.20219. godine izdalo obavijest kojom se kao mjerodavne vrijednosti uzimaju one koje su definisane na državnom nivou.
U svrhu smanjenja štetnih uticaja izduvnih gasova na okolinu, počevši od 1. januara 2017. godine, u svim stanicama za tehnički pregled vozila, prilikom obavljanja redovnog tehničkog pregleda vozila istovremeno će se vršiti i ispitivanje sadržaja izduvnih gasova motornih vozila – EKO test. EKO test se radi jednom godišnje uz redovni tehnički pregled. Ukoliko vozilo ne podliježe obavezi obavljanja tehničkog pregleda u toj kalendarskoj godini, tada vlasnik vozila nema obavezu uraditi EKO test u toj godini dana.
Rezultati EKO testa nisu imali uticaja na prolaznost vozila na tehničkom pregledu do 1. januara 2020. godine, do kada je trajao prelazni period ispitivanja izduvnih gasova. Od 1. januara 2020. godine vozilo koje se mora podvrgnuti EKO testu mora zadovoljiti i zahtjeve o kvalitetu izduvnih gasova u skladu sa propisima donesenim u Bosni i Hercegovini. Prelazni period ispitivanja izduvnih gasova iskorišten je kako bi se svaki pojedinačni vlasnik upozorio na eventualne nedostatke u izduvnim gasovima njegovog vozila, te kako bi se istom omogućilo dovoljno vremena da svoje vozilo popravi ili podesi i dovede količinu štetnih izduvnih gasova u ispravno stanje, prije 01.01.2020. godine.
Ispitivanje izduvnih gasova obavezno je za slijedeće kategorije motornih vozila: putnički automobili (M1), autobusi (M2 i M3), teretna motorna vozila (N1, N2 i N3).
EKO test se ne provodi za: a) vozila oružanih snaga BiH; b) vozila policijskih agencija u BiH, ako je konstruktivno izvedeno kao vozilo usko specijalizovane namjene i kao takvo se ne koristi u drugim segmentima društva; c) vozila sa benzin (Otto) motorom proizvedena prije 01. januara 1970. godine. d) vozila sa dizel (Diesel) motorom koja su proizvedena prije 01. januara 1980. godine.
Vozila koja za pogon koriste
više vrsta goriva, projektovana i izvedena da u jednom trenutku
budu pogonjena samo jednom vrstom goriva,
pri korištenju svake od tih vrsta goriva moraju zadovoljiti granične vrijednosti za benzin i dizel motore propisane na državnom nivou. Izuzetno od toga, vozilo sa motorom sa prinudnim paljenjem (benzin, tj. Otto motor) koje može biti napajano i tečnim (benzinom) i gasovitim gorivom, kod koga je sistem za napajanje tečnim gorivom ugrađen samo u svrhu alternative u nužnim slučajevima ili pokretanja motora i kod koga zapremina rezervoara
za tečno gorivo nije veća od 15 litara smatraće se vozilom
pogonjenim gasovitim gorivom, a to znači da se u ovom slučaju provodi ispitivanje EKO testa samo na gasovito gorivo.
S druge strane, kod ostalih vozila pogonjenih alternativnim pogonskim gorivom (CNG, LPG, …) prilikom provođenja EKO testa u odgovarajuću bazu podataka informacionog sistema unose se podaci od nepovoljnije emisije izduvnih gasova, a to znači da se u ovom slučaju provodi ispitivanje EKO testa dva puta, tj. na gasovito gorivo i na tečno gorivo.
Za potrebe EKO testa motori cestovnih vozila se dijele na slijedeće kategorije: a) BEZ-KAT motori su benzinski motori bez katalizatora i bez λ-sonde, odnosno benzinski motori s katalizatorom ali bez λ-sonde. b) REG-KAT motori su benzinski motori s regulisanim katalizatorom trostrukog djelovanja (λ-sonda je postavljena samo ispred katalizatora). c) REG-KAT-OBD motori su benzinski motori s regulisanim katalizatorom trostrukog djelovanja i dijelovima i programom za kontrolu sistema za pročišćavanje izduvnih gasova (λ-sonde su postavljene ispred i iza katalizatora). d) DIZEL-SU motori su dizelski motori bez prednabijanja i bez dijelova i programa za kontrolu sistema za pročišćavanje izduvnih gasova. e) DIZEL-TURBO motori su dizelski motori s prednabijanjem i bez dijelova i programa za kontrolu sistema za pročišćavanje izduvnih gasova. f) DIZEL-OBD motori su dizelski motori sa ili bez prednabijanja i sa dijelovima i programima za kontrolu sistema za pročišćavanje izduvnih gasova.
Granične vrijednosti izduvnih gasova za motore sa unutrašnjim sagorijevanjem (motore SUS) prilikom EKO testa definisane na nivou BiH Sastav izduvnih gasova motornog vozila (sa motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem) sa najmanje četiri točka, osim četverocikla (uključujući i laki), traktora i radne mašine, mora odgovarati normativima koji su navedeni u nastavku. Pod pojmom “
radna temperatura” podrazumijeva se temperatura motornog ulja izmjerena uz pomoć sonde umetnute u otvor šipke nivoa ulja i treba biti
najmanje 80°C, ili niža, ako je propisana od strane proizvođača. Ukoliko je ova metoda mjerenja nepraktična zbog nepristupačnosti mjernog mjesta, dostizanje radne temperature motora može se utvrditi automatskim uključivanjem ventilatora za hlađenje motora.
Sastav izduvnih gasova za vozilo sa motorom sa prinudnim paljenjem (benzin motor), mora na radnoj temperaturi motora zadovoljiti normative navedene u tačkama a) i b) ovog stava.
a) Vozilo sa motorom sa karburatorskim napajanjem gorivom, ili motorom sa drugom vrstom napajanja bez elektronske regulacije smješe i kontrole izduvnih gasova (npr. bez trokomponentnog katalitičkog konvertora sa (sondom):
1) Za vozilo koje je prvi put registrovano u Bosni i Hercegovini prije 11. aprila 2007. godine nije dozvoljeno da izduvni gas sadrži više od 4,5% vol. ugljen monoksida (CO), pri broju obrtaja motora u praznom hodu na radnoj temperaturi motora;
2) Za vozilo koje je prvi put registrovano u Bosni i Hercegovini od 11. aprila 2007. godine nije dozvoljeno da izduvni gas sadrži više od 3,5% vol. ugljen monoksida (CO), pri broju obrtaja motora u praznom hodu na radnoj temperaturi motora; b) Vozilo sa motorom sa elektronskom regulacijom smješe i kontrolom izduvnih gasova (npr. sa regulisanim trokomponentnim katalitičkim konvertorom sa (sondom):
1) Nije dozvoljeno da vozilo na radnoj temperaturi motora, premaši propisane vrijednosti koje daje proizvođač: ugljen monoksida (CO) pri propisanom broju obrtaja u praznom hodu, i ugljen monoksida (CO) i koeficijenta viška vazduha (λ) pri propisanom povišenom broju obrtaja motora. Ukoliko podaci proizvođača nisu poznati onda za vozilo na radnoj temperaturi motora nije dozvoljeno da izduvni gas sadrži više od 0,5% vol. ugljen monoksida (CO) pri broju obrtaja motora u praznom hodu, i više od 0,3% vol. ugljen monoksida (CO) uz vrijednost koeficijenta viška vazduha (λ) u opsegu od 0,97 do 1,03 pri konstantnom broju obrtaja motora od najmanje 2000 min-1. Odredbe ove alineje ne primjenjuju se na vozila iz alineje 2) ove tačke.
2) Za vozilo koje je prvi put registrovano u Bosni i Hercegovini nakon dana stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna i koje odgovara zahtjevima jednoobraznih tehničkih uslova u pogledu emisije gasovitih zagađivača nivoa “euro 5” ili višeg, nije dozvoljeno da na radnoj temperaturi motora, premaši vrijednosti koje daje proizvođač: ugljen monoksida (CO) pri propisanom broju obrtaja u praznom hodu, i ugljen monoksida (CO) i koeficijenta viška vazduha (λ) pri propisanom povišenom broju obrtaja motora. Ukoliko podaci proizvođača nisu poznati onda za vozilo na radnoj temperaturi motora nije dozvoljeno da izduvni gas sadrži više od 0,3% vol. ugljen monoksida (CO) pri broju obrtaja motora u praznom hodu, i više od 0,2% vol. ugljen monoksida (CO) uz vrijednost koeficijenta viška vazduha (λ) u opsegu od 0,97 do 1,03 pri konstantnom broju obrtaja motora od najmanje 2000 min-1.
Vozilo sa motorom sa samopaljenjem (dizel motor) Srednji koeficijent apsorpcije svjetlosti izduvnog gasa (k) mora zadovoljiti normative navedene u tačkama a) i b) ovog stava. Srednji koeficijent apsorpcije svjetlosti izduvnog gasa (k) se određuje na radnoj temperaturi motora. Srednji koeficijent apsorpcije svjetlosti izduvnog gasa (k) se izračunava kao srednja vrijednost
najmanje tri mjerenja vrijednosti koeficijenta apsorpcije svjetlosti metodom slobodnog ubrzanja od (propisanog) broja obrtaja u praznom hodu do (propisanog) najvećeg dozvoljenog broja obrtaja. Pri tome,
nije dozvoljeno da rasipanje rezultata mjerenja koji ulaze u izračunavanje sred-nje vrijednosti, izračunato kao apsolutna vrijednost razlike najveće i najmanje vrijednosti koeficijenta apsorpcije svjetlosti,
bude veće od 0,5 m-1.
a) Za vozilo koje je prvi put registrovano u Bosni i Hercegovini
prije 11. aprila 2007. godine nije dozvoljeno da je srednji koeficijent apsorpcije svjetlosti izduvnog gasa veći od:
1) 3,22 m-1, ukoliko snaga motora nije veća od 73,5 kW;
2) 2,44 m-1, ukoliko je snaga motora veća od 73,5 kW. b) Za vozilo koje je prvi put registrovano u Bosni i Hercegovini od 11. aprila 2007. godine, na radnoj temperaturi motora, nije dozvoljeno da premaši od proizvođača propisanu vrijednost srednjeg koeficijenta apsorpcije svjetlosti izduvnog gasa (k). Ukoliko podaci proizvođača nisu poznati nije dozvoljeno da srednji koeficijent apsorpcije svjetlosti izduvnog gasa veći od:
1) 2,5 m-1, u slučaju vozila sa usisnim motorom;
2) 3,0 m-1, u slučaju vozila sa prehranjivanim motorom;
3) 1,5 m-1, u slučaju vozila koje je proizvedeno nakon 31. decembra 2008. godine i odgovara zahtjevima jednoobraznih tehničkih uslova u pogledu emisije gasovitih zagađivača nivoa “euro 4” ili višeg, osim vozila iz alineje 4) ove tačke;
4) 0,7 m-1, u slučaju vozila koje odgovara zahtjevima jednoobraznih tehničkih uslova u pogledu emisije gasovitih zagađivača nivoa “euro 6” ili višeg, i koje je prvi put registrovano u Bosni i Hercegovini nakon dana stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna.
